+387 61 499 941 vantourismbih@gmail.com

- Bosna i Hercegovina

Bez obzira na činjenicu da u evropskim i svjetskim okvirima spada u kategoriju malih država, Bosna i Hercegovina se može, kao malo druga zemlja pohvaliti burnom prošlošću. Nema puno prostora na planeti zemlji gdje se na vrlo malom prostoru prožimaju tradicija i modernost, mješaju utjecaji Istoka i Zapada, gdje se smjenjuju najrazličitiji geografski oblici. Vremenski vertigo koji se neprestano odvija pred našim očima oblikovao je specifičnu kulturu, tradiciju i shvatanje života. Iz svega toga nastala je bosanska arhitektura, bosanska muzika, bosanski film, bosanka kuhinja. Sve ovo uz činjenicu da je ova zemlja bila u sredistu pozornosti svjetskih medija zbog rata koji se odvijao u njoj privlači svake godine sve veći broj turista.

Riječ Bosna prvi put se spominje u 10 vijeku u djelu De administrario imperio bizantijskog cara Porfirogenita. Kao teritorijalna cjelina počela se razvijati uz tok istoimene rijeke.  U srednjem vijeku država Bosna se razvila u snažno kraljevstvo koje je zauzimalo puno veći prosztor u odnosu na današnje granice.

1463. godine Otomanska imperija zauzima Bosansko kraljevstvo, a Bosna i Hercegovina ostaje pod njegovom krunom skoro 5 vijekova. To je vrijeme intezivne islamizacije stanovništva. Uslijed toga, danas je ova zemlja gotovo jedina na tlu Evrope sa muslimanskom većinom. Iz perioda turske vlasti ostalo je bogato kulturno- historijsko naslijeđe. To se naročito odnosi na građevine iz tog perioda vjerskog ili infrastrukturnog karaktera. Nekoliko njih je danas na popisu svjetske kulturne bastine različitih nivoa zaštićenosti. Najznačajniji su Stari most u Mostaru, mostovi u Višegradu i Konjicu, Baščaršija, Begova džamija, Aladža dzamija Ferhadija džamija i niz drugih.

1464. godine, odlukom Berlinskog kongresa Bosna prelazi pod Vlast Austro- Ugraske. Tada Bosna doživljava tzv. Civilizacijski šok, odnosno zemlja ulazi u zapadni kulutrno- civilizacijski krug.

Slijedeća važna tačka bosanske i svjetske historije, kada je ova mala zemlja zakoračila na mapu svijeta je atentat na austro- ugarskog prijestolonasljednika Ferdinanda Habsburskog. Ovaj akt je u stvari bio okidač za prvi svjestski rat.

Nakon prvog i drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovima se pridružila Jugoslaviji gdje je uživala relativno miran i uspješan period, koji j eprekinut agresijom iz 1992. godine. Te godine zemlja je međunarodno priznata te je postala članicom UN-a.

Prethodno navedene dionice bosanske historije samo ilustriraju  kroz šta je sve morala proći ova zemlja i njeni ljudi da bi postala ovo što je danas. Bosna je danas zemlja gdje se na malom prostoru egzistiraju krscanstvo, pravoslavlje, islam i judeizam. Gotovo na svakom pedlju susrećemo tragove njene historije koji svjedoče njenom hiljadugodišnjem trajanju.  U Ovoj zemlji žive ljudi različitih uvjerenja, ali su svi na sebi svojstven način doprinijeli njenom duhovnom i svakom drugom razvoju.

 

Bosna i Hercegovina je smještena u središtu Balkanskog poluostrva. Rasprostire se na 51. 129 kilometara kvadratnih. Prema posljednjem popisu stanovništva u njoj je nastanjeno 3,8 miliona stanovnika. Ona graniči sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Izlazi na Jadransko more sa obalom dužine 21 kilometar.

Baš kao što ovu malu zemlju krase nacionalna, vjerska i kulturna šarolikost, može s reći da ova zemlja posjeduje izuzetan diverzitet geografskih osobenosti.

Bosna i Hercegovina je većinom planinska država s karakterističnim visoravnima i kršnim poljima), gustim i  neprohodnim šumama (npr. posljednja europska prašuma Perućica)  te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje te je njime odvojena od Hrvatske, a dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada prema istoku.

Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok najniži dio zemlje je pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu bosansku Posavinu koja je dio Panonske nizije. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina od juga prema sjeveru, odnosno u slučaju Neretve  od sjevera prema jugu). Klima  Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području Neuma i južna Hercegovina ima blage kišovite zime i vrela ljeta.

Ipak ono što svakom ko posjeti ovu zemlju privalči najviše pažnje jesu nebrojeni vodeni tokovi. Zaista, Bosna i Hercegovina obiluje vodnim kapacitetima i u tom segmentu je među najbogatijim u Evropi. Riječni tokovi i jezera pružaju nebrojene mogućnosti za odmor i rekreaciju, a naročito u toplim ljetnim mjesecima.

 

- Prirodne ljepote

Prirodna ljepota i pejzaži BiH su dramatično lijepi i lako zavedu svakog posjetioca. Bilo da je riječ i sniježnim vrhovima planina, cvijetnim visoravnim, kraškim poljima, kanjonima rijeka ili umirujućom površinom jezera ljudske oči, razum i duh treba samo da se opuste i uživaju.

Počevši od vodopada Kravice, na krajnjem jugu, preko izvora rijeke Bune u Blagaju, plahovite Neretve ukroćene jezerima, Boračkog jezera, pa sve do vrela Bosne ispod olimpijskih planina, rijeke Drine na istoku do Une na zapadu, teško se odlučiti koja je voda ljepša i oku ugodnija. Bez obzira da li volite šetati pored vode, kampovati,spuštati čamcima niz brzake, uživati u mirnim jezerskim vodama ili se baviti ribolovom, uživaćete u svakom slučaju.

Ako više volite skijanje,  šetnje po planinskim stazama ili vožnje terenskim vozilima po makadamskim cestama imaćete priliku ispuniti sve svoje želje koje ste imali kada se radi o kvalitetnom odmoru. Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman, Trebević, kao i Vlašić pružiće vam nezaboravno skijaško iskustvo.

Planine poput Prenja, Zelengore, Lelije, Maglića i Čvrsnice ponudit će svakom planinaru priliku da isprobaju vlastite planinarske mogućnosti.  

 
Zatvori menu